Listorošci (Scarabaeidae)
Vrlo su brojna porodica kukaca, a poznato je oko 20 000 vrsta od kojih su mnoge štetne. Većinom su veliki kukci živih boja. Ličinke listorožaca svinuta su oblika, jako razvijenih nogu i usnog ustroja, a nazivaju se grčice. Ubrajaju se u štetnike u tlu jer se hrane podzemnim dijelovima biljaka dok se njihovi odrasli oblici hrane lišćem pretežno drvenastog bilja.
Makazar (Lethrus apterus)
Općenito. Makazar je jedan od rijetkih kotrljana koji oštećuje biljke. Javljaju se samo u istočnoj Hrvatskoj.
Štete. Odrasli oblici odgrizaju vrhove mladica, lišče i pupove vinove loze, a rjeđe napadaju voćke. Odgrizene dijelove unose u hodnik u tlu. Te dijelove nakvase slinom kojima se hrane ličinke.
Zaštita. Suzbijanje ovog kukca nije potrebno.
Obični hrušt (Melolontha melolontha)
Općenito. Jedan je od najpoznatijih kukaca u Hrvatskoj, a najčešće se nalazi u brdskim krajevima kao što su Gorski kotar i Lika, ali je prisutan i u drugim vlažnijim područjima. Srodna vrsta običnog hrušta je šumski hrušt (Melolontha hippocastani) koji je u Hrvatskoj rjeđi. Tijelo mu je dužine 20 – 28 mm, a pokrilje im je smeđe dok su mu glava i nadvratni štit crne boje. Mužjak ima jače razvijenija ticala od ženke. Ličinke (grčice) su svinuta tijela, blijede boje sa smeđom glavom, a veličina im je do 6 cm.
Biologija. Razvoj hrušta najčešće se proteže na četiri kalendarske godine, iako varira godinu dana kraće ili dulje. Duljina razvoja ovisi o vremenskim prilikama. Odrasli oblici javljaju se u travnju i svibnju, kad temperatura prijeđe 20°C. Ženke se zavlače u tlo nakon kopulacije gdje odlažu jaja. Nakon 30 – 40 dana izlaze ličinke. Ličinke su u prvoj godini male, u drugoj veće, a u trećoj godini najveće. Ljeti se kukulje u tlu nakon čega se razvije odrasli oblik koji izlazi iz tla u proljeće. Jače oborine pospješuju napad hrušta.
Štete. Odrasli oblici hrušta hrane se lišćem voćaka, vinove loze te šumskim i ukrasnim biljkama. U masovnoj pojavi mogu izazvati i golobrst. Mogu oštetiti i korijenje voćaka i loznih sadnica, ali na starijim voćkama i čokotima ne mogu prouzročiti veće štete. Štete na korijenju rade ličinke. Ličinke u prvoj godini ne prave štete, ali s rastom kroz godine se povećava i njihova šteta pa su tako ličinke u trećoj godini dosta štetne.
Zaštita. Suzbijanje odraslih oblika rijetko je potrebno, a ako je potrebno mogu se tresti s drveća ili loze ujutro kada su još ukočeni od hladnoće. Njima se može hraniti perad. Prilikom sadnje vinove loze preporučujemo primjenu jednog od zemljišnih insekticida kao što je FORCE 1,5 G ili FORCE 20 EC uz obavezno unošenje u tlo (inkorporaciju).
Lozin zlatar (Anomala vitis)
Općenito. Pojavljuje se povremeno u većem broju na ograničenom području, a najčešće na pijescima. Kukac je zelene boje, dugačak 12 – 15 mm.
Štete. Odrasli oblici izgrizaju lišće voćaka i vinove loze, a ličinke žive u tlu i izgrizaju korijenje različitih biljaka.