Janica & Ivica

Janici Kostelić zlato u kombinaciji!

Ivici Kosteliću srebro u kombinaciji!

Janici Kostelić srebro u superveleslalomu!

Foto i tekst - INDEX.hr

18.12.2007. - Dodijeljen Županičin pehar 2007.

        U organizaciji Sisačko-moslavačke županije - Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva održan je treći izbor te svečano proglašenje Županičina vina SMŽ za 2007.godinu.

        Komisija za ocjenu, a koju su osim vinara SMŽ, predsjednika vinarskih Udruga, djelatnika savjetodavne službe i novinara, predvođenih somelierom Željkom Brezovečkim na ocjeni je imala sedam škrleta u kategoriji profesionalaca, 24 u kategoriji amatera i po prvi kupinova vina, njih osam.

        Na temelju kušanja i ocjena  Županičin pehar za najbolji ovogodišnji škrlet u kategoriji profesionalaca dodijeljen je  Vinariji  Vladimira Mikše. Drugo je mjesto pripalo Vinariji Miklaužić Marka Miklaužića, a treće OPG Marinčić, Ante Marinčića.

        U kategoriji vinara amatera najbolji je škrlet Gabrijela Kovačića iz Udruge vinogradara i voćara Škrlet iz Popovače. Drugo mjesto kod amatera pripalo je Ivanu Kosovcu, a treće Miji Ožvaltu.

        Županičin pehar za najbolje kupinovo vino zaslužio je Ante Zlatar, koji je iza sebe ostavio Nikolu Petkovića i Zvjezdanu Mikšić.

Snježana Sabo

03.10.2009. - Hrvatski kraljevi vina

"Večernji list", subota 03. listopada 2009.
piše: Jolanda Rak Šajn

Hrvatski kraljevi vina

Todorić, Perković i Moralić drže više od 50 posto ukupnog hrvatskog prometa

        Najbolja istarska, slavonska i južnodalmatinska vina postaju sve poznatija u izbirljivu svijetu vinoljubaca, no i dalje su preskupa i premalo ih je za tržišnu utakmicu, pogotovo s otvorenim svjetskim tržištem. Imamo, naime, baš sve prirodne uvjete i dugu tradiciju. Gotovo cijela Hrvatska mogla bi biti pod vinovom lozom, no od nekadašnjih 200,000 hektara vinograda prije filoksere, danas i uz državne poticaje za sadnju trajnih nasada imamo jedva 32.500 hektara - godišnju proizvodnju grožđa od oko 300 milijuna kilograma i proizvodnju vina od samo 20 milijuna hektolitara.

Tikveš napada

        Mukotrpan je to trud, kažu vinogradari, pogotovo zna li se da za hektar vinograda treba najmanje 100 radnih dana godišnje. Uvijek ste ili pogrbljeni ili okrenuti nebu radi kiše, Boga i molitve - da biste na kraju po kilogramu grožđa jedva utržili četiri lome ili pak započeli mukotrpan posao nekonkurentne proizvodnje u kojoj dominiraju visoke cijene vina, posebno u kategoriji kvalitetnih. No, oko 1000 proizvodača u Hrvatskoj koji proizvode 198 priznatih sorata (60 autohtonih) zasad se puno ne žali iako je sve veći pritisak uvoznih vina, dok 10 vodećih vinarija, koje prometuju s više od 70 posto vina, pa i one manje koje su proteklih godina stekle i te kakav ugled i izvan hrvatskih granica, od vina rade vrlo isplativ posao.

        I po proizvodnji vina i po broju hektara pod vinogradima u nas prednjači Agrokor Ivice Todorića, odnosno njegove vinarije Belje, Agrolaguna, Istravino, Iločki podrumi i Mladina. Koliki mu je vinski udio na hrvatskom tržištu, koliko uvozi ili izvozi vina, iz Agrokora nismo dobili odgovor, dok u Badelu tvrde kako su oni sa 15 posto ukupnog prometa vinima putem svojih vinarija Daruvar, Križevci, Nespeš i Benkovac plus proizvodna kooperacija s Dingačem i Hvarom Svirče, drugoplasirani. Treću poziciju pak drži bogati hrvatski biznismen Enver Moralić s tvrtkom Božjakovina (Kutjevo, Sv. Jakob, Brič), koji je nakon dugogodišnjeg bavljenja naftnim biznisom, kao agronom po struci rado zaplovio plodnim slavonskim ravnicama, kupujući prvo propalu poljoprivrednu zadrugu Božjakovina, a danas je, kako sam za sebe kaže, ovisnik o zemlji. Na imanju Brič u slovenskom dijelu Istre Moralić već proizvodi i ekološko vino -refošk, malvaziju, rumeni muškat te cabernet sauvignon i chardonnav, koje, uz svoj najjači brend graševinu, ima i u Kutjevu, dok mu je u Ðakovu glavni vinski adut đakovački rizling.

        Da se vinski biznis i te kako isplati, govori i činjenica da je Moralić i u uvjetima recesije proizvodnju svojih vinskih brendova u prvih šest mjeseci ove godine povećao 10 posto. A ni Ante Perković, kojega ovih dana tište drugi problemi, na vinski se posao ne tuži. Dapače, tvrdi kako nitko u RH nema tako širok asortiman vina kao Badel 1862 - od kontinentalnih do mediteranskih vrhunskih, kvalitetnih i stolnih vina. - Ne samo da smo lider u proizvodnji jakih alkoholnih pića nego imamo i ozbiljnu proizvodnju vina. U segmentu crnih prvi smo na tržištu, prvenstveno zahvaljujući strategiji razvoja vlastitih nasada i vinarija te kroz dugoročno ugovorenu poslovnu suradnju s poljoprivrednim zadrugama. Jedino na taj način možemo usmjeravati sadnju vinograda, asortiman i kvalitetu vina- tvrdi Perković.

        Badel, doznajemo, ima ukupno 1600 ha vinograda i oko 2000 kooperanata. Ove godine očekuje ukupan urod grožđa oko 4 milijuna kilograma, čime direktno osigurava egzistenciju 12.000 ljudi. No, uz nelojalnu konkurenciju i ilegalnu proizvodnju koja je prema Perkoviću već dostigla legalnu, hrvatsko tržište ugrožavaju i jeftina makedonska vina. Naime, vlasnik makedonske vinarije Tikveš Svetozar Janevski uopće ne skriva kako mu je cilj liderska pozicija na hrvatskom tržištu, Vinarija Tikveš svojedobno je držala četvrtinu tržišta vina u bivšoj državi. Glavno tržište sada joj je Srbija. No kako Hrvatska proizvodi samo polovicu količina vina koje troši, a potrošnja se zbog turizma i standarda povećava brže nego u Srbiji, Janevski Hrvatsku vidi kao svoje glavno tržište. Tvrdi da te njegove ambicije nisu nimalo pretenciozne i narcisoidne, nego, dapače, posve realne.

        Vinko Milat, savjetnik za poljoprivredu ministra Petra Čobankovića, kaže kako Todorić i Moralić u Hrvatskoj prometuju sa 50 posto vina. Vodeće vinarije, njih 33, prometuju sa 80 posto vina, 22 vinarske zadruge sa 4,6 posto, a gotovo tisuću obiteljskih vinarija s manje od 10 posto. Uvezena vina, koja su kvalitetom i cijenom vrlo povoljna za prosječnog potrošača, čine pak gotovo jednu trećinu ukupna prometa vinima, a izvoz vina tek 20-ak posto uvezenih. Na ljestvici svjetskih proizvođača sve su više zastupljena vina tzv. novog svijeta – SAD-a, Argentine, Čilea, Australije, Kine, Južnoafričke Republike... Kina, koja godišnje posadi vinograda koliko ih Hrvatska ukupno ima, danas je šesta zemlja u svijetu po proizvodnji vina, tako da je Europa prisiljena podići konkurentnost svojih vina. S obzirom na to da su iz godine u godinu viškovi vina u EU sve veći – procjenjuju se i na 40 do 60 milijuna hektolitara ili do 20 posto ukupne proizvodnje – Hrvatska, koja zauzima samo 0,35 posto svjetskih vinogradarskih površina neće smjeti posaditi ni hektar. Stoga se u resornom ministarstvu nadaju kako ćemo u EU ući s barem 40.000 ha, što znači da valja posaditi još najmanje 8000 ha do ulaska Hrvatske u EU, kada bi uvozna vina mogla pojeftiniti i 50 posto. Zabrinjava međutim što Hrvatska ima samo 4,4 posto vina vrhunske kvalitete koja mogu opravdati visoku cijenu te bi trebalo barem udvostručiti njihovu proizvodnju, a smanjiti proizvodnju manje kvalitetnih vina.

Pivo još uvijek draže od vina

- Moramo i možemo imati veći udio vrhunskih vina i do 20 %, ali ih nećemo moći prodati na svom siromašnom tržištu. Za njih treba naći izvozno tržište - tvrdi Milat i dodaje kako je lijepo imati svoj vinograd, svoj podrum, butelje, zaštićena vina...Međutim, taj je luksuz ukalkuliran u cijenu vina koja je previsoka. Dok svijet posluje kroz kooperative, za nas su zadruge pojam neorganiziranosti, nekvalitete, nekonkurentnosti. To znači da mora doći do kvalitetnih promjena, inače više od 500 malih proizvođača vina neće preživjeti u uvjetima jake svjetske konkurencije.

        Upravo su istarski vinari - Armano, Kabola, Kozlović, Matošević, Coronica... - prvi shvatili da osim u kvalitetu moraju više ulagati u promociju vlastitih vina. Čak 60 posto vinograda u Istri je pod malvazijom koja s domaćim sortama graševine i plavca malog čini čak 47 posto hrvatskih vinogradarskih površina. Vrhunska vina danas se, među ostalima, vežu i uz Krauthakera, Enjingija, Zlatana Plenkovića, Miloša, Koraka ili Bibicha, koja su odnjegovana u hrastovim bačvama iz Francuske i SAD-a i uvrštena i na vinske karte 30-ak newyorških restorana. No, iako u nas trenutačno stanje u proizvodnji vina nije zabrinjavajuće, Milat prognozira sve veći pritisak vina s novozasađenih vinograda, posebice u Dalmaciji, kao i pritisak uvezenih i jeftinih vina naspram skupih domaćih, čemu su najveći uzrok problem zemljišta, visoke investicije, relativno visoke kamate, neorganiziranost proizvođača, siva ekonomija, nikakav izvoz...

        Vinogradarstvo, dodaje, mora biti biznis koji ne može biti isplativ na malim površinama i malom obrtaju vina. Vinari se moraju povezati u klastere i kroz zadruge zajednički nastupati na tržištu. Trebaju se i, posebice za dalmatinski plavac, slavonsku graševinu i istarsku malvaziju, koji bi, konstantne kvalitete, bili prepoznatljivi i cijenom konkurentni na inozemnom tržištu, bila to Europa, Rusija, Kina, Japan ili netko drugi, a država ih u tome treba poticati, tvrdi Milat, napominjući kako si Hrvatska ne smije dopustiti da joj uvoz bude veći od izvoza te treba naći model kako to realizirati. - Ne možemo dopustiti da pivarska industrija koja je u vlasništvu nekolicine stranaca i u kojoj radi nekoliko tisuća radnika prodaje 20-ak puta više piva od vina, jer je u vinogradarstvu i vinarstvu radi najmanje 10-ak tisuća obitelji kojima je to jedini izvor zarade, te povremenih gotovo 100 tisuća obitelji-kaže Milat.

        Ante Todorić
        50% ukupnog prometa vina u Hrvatskoj otpada na Todorićeve i Moralićeve vinske podrume, donosno tvrtke. Vina Podruma Belje i Agrolagune posljednja su u nizu nagrade osvojila na nedavnom 15. međunarodnom ocjenjivanju vina na Jesenskom zagrebačkom velesajmu - 5 zlatnih, 9 srebrnih i 3 brončana odličja, čime sve više dobivaju na značenju među hrvatskim proizvođačima vrhunskih

        Enver Molarić
        10 % raste proizvodnja vinskih brendova u jednog od najbogatijih hrvatskih biznismena i u recesiji, što znači da za vina s najuglednijim međunarodnim priznanjima nema zime. Moralić na imanju Brič u slovenskom dijelu Istre već proizvodi i ekološko vino na 60-ak hektara, dok u kutjevačkom i đakovačkom vinogorju ima oko 2300 hektara

        Potrošnja vina
        35 litara iznosi godišnja potrošnja vina po stanovniku u RH, a registrirani promet vina je 15 litara per capita (evidentirani promet vina u HZVV-u je samo 65 milijuna litara u 2008). Usporedbe radi, po glavi stanovnika pijemo čak 85 litara piva. Proizvodnjom grožđa bavi se više od 100 tisuća obitelji, a u tržišnoj je proizvodnji grožđa angažirano više od 15.000 domaćinstava. Prosječna veličina vinograda manja je od jednog hektara (84 % proizvođača), 14 % ima vinograde do 10 ha, a veće površine od 50 ha ima samo 25 proizvođača.

        Sorte
        26,4 % ukupne proizvodnje u RH na temelju upisnika iz 2008. čini graševina, istarska malvazija 10,9 %, plavac mali 8,9 %, rajnski rizling 3,2 %, plavina 3 %, frankovka 2,6 %. Slijede cabernet sauvignon, marština, pošip... Kvalitetna vina čine 64,4 posto, vrhunska 4,4 posto, a stolno vino 31,3 posto ukupne hrvatske proizvodnje vina

03.10.2009. - Stolna vina pojeftiniti 50 posto, no vrhunska šišnuti sto posto

"Večernji list", subota 03. listopada 2009.
piše: Goran Šimac

        Primoštenski vinar ne boji se uvoza, iako proizvede količine zanemarive u usporedbi s velikim i subvencioniranim industrijama. Boce Kamene suze plasira u restorane i vinoteke.

        "Ma znate što, malim hrvatskim vinarima puno ne smetaju ni ta uvozna vina ni veliki proizvođači. Dapače, dobro je da na tržištu ima svega, kako bi se onda iskristalizirale vrijednosti koje mi možemo ponuditi - priča o tržištu vina u Hrvatskoj Stipe Gašperov, vinar iz sela Gašperova u Primoštenu Burnjem, kraja koji je poznat kao kolijevka čuvenog babića.

        "Škrta zemlja svoje blago čuva", "Triput više vridi', krilatice su uz snažna i mirisna crna vina potekla iz terasastih kamenitih vrtača. Zbog fascinantne slikovitosti, fotografije primoštenskih kamenih vinograda krase zgradu UN-a u New Vorku, osvajaju nagrade na svjetskim izložbama.
-Sve obavljamo u obitelji, još sudjeluju i majka i otac. Količine koje proizvedemo zanemarive su u usporedbi s velikim industrijama. Naše boce Kamene suze, babica, plasiraju se uglavnom u biranim restoranima i hotelima te vinotekama. Radi pošteno dobro vino, i uspjeh će doći - kaže Stipe. Ima i recept za spas hrvatske proizvodnje vina.
- Obvezno moramo sniziti cijenu stolnih vina pedeset posto, i to odmah. Cijene kvalitetnih vina moraju pasti makar 25 posto. No suprotno tome, cijene naših vrhunskih vina "šišnuo" bih sto posto, njihove bih cijene udvostručio. Jedini izlaz iz ove situacije jest da konkuriramo većom kvalitetom i nižom cijenom-predlaže Gašperov, napominjući kako se u Italiji ili Španjolskoj ltra stolnog vina može kupiti i za pola ili jedan euro.
Pretjerani uvoz ne može ugroziti male vinare, niti trojicu direktora u velikim poduzećima, no može stradati seljak od kojega se grožđe otkupljuje, kao i radnik u vinarskoj industriji. Lako je i velikima koji znaju da ih očekuju milijunske subvencije, koji su umreženi u ministarstvima. Manji se proizvođači ne mogu ni u snu nadati takvoj pomoći. Od 3 tisuće boca, jedna tisuća ide za život obitelji, druga se vraća u vinovu lozu, a treća odlazi državi, kaže. Čest je i slučaj da neki restorani nude vina koja ne opravdavaju previsoku cijenu.
- Žali mi se znanac iz uglednog restorana koji ugošćuje imućniju klijentelu, uglavnom nautičare. Ljudi naručuju vodu, pa mineralnu, pivo, sokove, rijetki vino, zbog neugodnih iskustava kada su preskupo plaćali vina vrlo loše kvalitete-napominje Stipe. Otac je petero djece i nada se da će njegov posao nastaviti i oni.
- Prema crkvenim knjigama razvidno je da se ovim poslom u mojoj obitelji prije mene bavio i moj otac, djed, pradjed, šukundjed, i tako duboko u povijest- dvanaest generacija. To su temelji na kojima ja nastavljam. Prilike kroz povijest bile su takve da sam tek ja u novije vrijeme doveo taj naš proizvod do boce. Svome vinu dao sam ime Kamena suza zato što loza u mom vinogradu raste iz kamena-objašnjava Stipe držeći bocu čiju je etiketu oslikao slikar Zvonimir Mihanović. Zaneseno pričao svojem lanjskom babicu, o berbi otprije desetak dana, o vinu koje će kušati oko Božića..
-Vino Kamena suza rezultat je znoja na čelu i ljubavi u srcu. Pogledajte ovo. Ovo je lijek. Ovo nitko ne može ugroziti, nikakav uvoz. Dobro se mora vratiti dobrim - zaključuje Stipe Gašperov vrteći u ruci čašu Kamene suze.

17.05.2006. - Hrvatska vina u Švedskoj

Manager hr "Večernji list" 17.05.2006.
VINORDIC Domaći vinari u pohodu na skandinavsko tržište

        Trendovi na svjetskom tržištu vina pokazuju da se potrošnja smanjuje u zemljama koje ga proizvode, a vino s više troši u zemljama u kojima se ne proizvodi. Švedska je, naravno, jedna od takvih zemalja, a naša vinska djelatnost, koja napokon ulaže više truda u izvoz kvalitetnih vina, okreće se i toj skandinavskoj zemlji.

        Prvi su put na tamošnjem značajnom vinskom sajmu Vinordic nastupili i hrvatski vinari, a Agrokorova vinarija Mladina, Beljski Podrumi i Laguna Histria te vina podruma Enjingi, Krauthaker, Zdjelarević, Plenković, Toljanić, PZ-a Vrbnik, Katunar, Madirazza, Puhelek-Purek i Maraska uz potporu Hrvatske gospodarske komore i našeg veleposlanstva.

        Direktor Mladine d. d. Drago Ciban vrlo je zadovoljan nastupom i perspektivama koje se ostvaraju na tamošnjem tržištu.Valja znati da je u Švedskoj vrlo jak sustav državnog nadzora prometa alkoholnih pića, gotovo prohibicija, a za kompletan uvoz zadužena je posebna državna tvrtka Bolaget. Samo su 452 prodavaonice alkoholnih pića. Trošarine i porezi vrlo su visoki pa tako primjerice cijena boce graševine sa 2,5 eura (što je nama vrlo polvoljna cijena, kaže Ciban) naraste na pet do šest eura u prodaji. Pa ipak, godišnja potrošnja alkohola raste 15%, a vina i 18%, i u tim se kretanjima otvara otvara velik prostor i za naš izvoz. Cibanu poslovni optimizam umnogome ulijeva i podatak da u Švedskoj živi oko 70.000  Hrvata, koji drže i oko 700 ugostiteljskih lokala, a djeluje i 120 zavičajnih klubova u svim većim mjestima. Agrokor će švedskom tržištu ponuditi graševinu, malvaziju i merlot, i to oko 20 vagona bijelih vina i 5 crnoga, odnosno 250.000 litara. To je vrlo pristojna količina za početak, kaže Ciban, iako su mogućnosti mnogo veće. Njihove se vinarije pripremaju za povećanu sadnju vinograda (u Istri je već posađeno oko 200 hektara) a u projekciji je ukupno 1100 hektara. Mnogi su vinogradi dotrajali, stari i loše održavani pa će biti nužni i njihovo krčenje i nova sadnja. U svakome slučaju, tako ambiciozna vinska poslovna orijentacija zahtijeva i nova tržišta, a prvi korak na švedskom uspješno je učinjena.

Trofeji

        Mladina je na ovogodišnjoj Vinoviti na ZV-u osvojila 2 zlata: za traminac izborne berbe 2004. i arhivsku graševinu 1999. S tim su tramincem osvojili zlato i na ovogodišnjem Gastu u Splitu, a s tramincem izborne berbe 205. šampioni su zagrebačke županije. Cabernet sauvignon 2003. Lagune Histrie dobitnik je zlatne medalje na Vinoviti i titule Studenac za najbolje ocijenjeno hrvatsko crno vino. Laguna je na Vinistri u Poreču dobila dva zlata za maslinova ulja

Vino bez sljedbenika i imitatora

        Mirisna madeira ne pomaže samo boljem radu malih sivih stanica, kako bi rekao Hercule Poirot, to je vino koje pruža poseban doživljaj. Medeira, kažu znalci, predstavlja čudo. To je vino koje nema sljedbenike ni imitatore, a legenda kaže da je otkriveno slučajno. Vinari su obično vino pojačali alkoholom da bi preživjelo duga putovanja preko oceana, a onda su bačve bile izložene visikim temperaturama na dugim putovanjima po tropima. Nakon kušanja takva vina otkriveni su mnogi zanimljivi mirisi i okusi. Danas maseira varira od suhog do vrlo slatkog vina, a najbolje vrste mogu trajati praktički vječno, jer nema oksidacije, a najčešće se prepoznaju okusi karamela, grožđica, oraha , marmelade i, ako će isprazniti novčanik dok se kupuje, jer stoji od 100 do 500 kuna po butelji, grijat će dugo podsjećajući na prelijepi otok utopljen u beskraju Atlantika.

Piše: Vito Andrić

12.01.2005 - Zakon o hrani i osnivanje Hrvatske agencije za hranu

        U srpnju 2003. god. je donesen Zakon o hrani koji definira nove kriterije zdravstvene ispravnosti, sigurnosti i higijene hrane u skladu s propisima zakonodavstva EU. Zakon donosi niz novina definirajući postojeće i uvodeći nove pojmove i organizacijske promjene u kontroli hrane. Novine se odnose na kontrolu i analizu rizika, novu hranu, službenu i laboratorijsku kontrolu uključujući i hranu za životinje, te osnivanje Hrvatske agencije za hranu.

        Osnovna je zadaća Hrvatske agencije za hranu analiza rizika koji mogu potjecati od hrane i hrane za životinje, znanstveno i stručno nadziranje zdravstvene ispravnosti i čistoće hrane, te preko sustava brzog uzbunjivanja povezana s europskim uredom za brzo uzbunjivanje i sprječavanje neželjenih posljedica.

        Agencija je osnovana na prijedlog hrvatske Vlade u ožujku, a otvorena je 11. listopada  2004.god. u Osijeku, a  privremeni ravnatelj je Boris Antunović, Predstavnici Svjetske banke izrazili  su spremnost da novčano pomoć u razvoj Agencije u okviru predpristupnih fondova.

        Javnost je pozvana da sudjeluje u radu Agencije, ponajprije dostavljajući obavijesti, a posebno se očekuje dobra suradnja s Udrugom "Potrošač" i nevladinim ekološkim udrugama, a što traži i Europska unija, kazao je Antunović.

        Imajući u vidu da Zakon o hrani pod svojom nadležnošću ima i vino, zainteresirani ga mogu pronaći na našim stranicama.
Karlo Banović, dipl.ing.

09.07.2004 - Naredba o obaveznom uklanjanju ambrozije

        Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo je u Narodnim novinama broj 66 od 24. svibnja 2004. godine Naredbu o obaveznom uklanjanju ambrozije stoga još jednom upozoravamo građane na opasnost od ovog korova.

        Ambrozija je korov došao iz Amerike 30-ih godina prošlog stoljeća i od tada se širi tako da danas nema područja - gradskih i seoskih, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih površina na kojem nije prisutan.

        Biljka je jednogodišnja što znači da se širi sjemenom. Dug joj je period klijanja -- niče tijekom cijelog ljeta stoga joj je otežano suzbijanje i mnogi ju herbicidi propuste.

        Cvjetovi su skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhu stabljike i grana. Cvjetaju od srpnja do rujna, a sjeme zrije od rujna do listopada.

        Karakteristična joj je velika proizvodnja polena koji izaziva alergije u ljudi i životinja.

        Korov  je prisutan u okopavinama kao  duhan, suncokret, kukuruz, soja, šećerna repa, krumpir te vrtove, ali i putovi, rubovi parcela, kanali i ostale nepoljoprivredne površine. Poljoprivrednici su uvidjeli probleme koje izaziva ovaj korov- oduzimanje hranjiva i vode kulturnoj biljci  te primjenjuju mjere zaštite svojih kultura - kemijske, agrotehničke i mehaničke.

        Problem predstavljaju i nepoljoprivredne površine na kojima u ljetne mjesece možemo vidjeti izrasle i procvjetale biljke ambrozije. Stoga apeliramo na poljoprivrednike ali i sve ostale građane vlasnike i korisnike voćnjaka, vrtova, vikendica i sličnih površina koje su omeđene kanalima i putovima da  unište ovaj opasan korov još sada dok je  manji i lakše ga je suzbiti te mu ne dozvoliti da se rascvjeta i stvori  sjeme te tako nastavi širenje i u slijedećoj godini.


23.07.2004 - SUZBIJANJE AMBROZIJE - Koprivničko-križevačka županija

        Molimo sve poljoprivrednike, kao i ostalo pučanstvo Koprivničko-križevačke županije, da se uključe u akciju suzbijanja ambrozije.

        Ambrozija je korovna biljka koja raste na staništima kao što su: sajmišta, putovi, međe, zapuštena mjesta blizu ljudskih naselja, i sl. Međutim ona raste i na obradivim površinama gdje ne predstavlja značajniji problem, ako se suzbija sa ostalim korovnim vrstama.

        Obilazeći teren, ove smo godine uočili ambroziju na svim obradivim površinama gdje se nisu suzbijali ni ostali korovi, te uz željezničke pruge, puteve, na međama, i drugdje. Ima je u velikom broju na različitim lokacijama.

        Ambrozija cvate od srpnja do listopada i prilikom cvatnje obilno izlučuje polen, da bi privukla oprašivače. Time izaziva kod osjetljivih ljudi alergijske reakcije, a može uzrokovati i tešku kroničnu bronhijalnu astmu.

        Zbog toga je vrlo je važno da se suzbije prije nego što uđe u cvatnju, tako da se spriječi njeno osjemenjivanje i daljnje širenje.

        Na neobradivim površinama najbolje ju je uništavati mehanički(košnjom, čupanjem itd.), a na obradivim površinama je vrlo učinkoviti plitko zaoravanje strništa nakon žetve na dubinu od 6 do 10 cm, jer upravo nakon žetve na strništima bujaju sjemenski korovi u koje se  ubraja i ambrozija.

        Stoga Vas pozivamo da se na sve moguće načine uključite u suzbijanje ambrozije, te da tako pomognete svima oko sebe kojima alergije predstavljaju veliki problem, jer su u posljednjih nekoliko godina alergije u velikom porastu u odnosu na prije.


23.07.2004 - SUZBIJANJE AMBROZIJE - Vukovarsko-srijemska županija

        Već se smo u više navrata i na razne načine upozoravali građane na opasnost od ambrozije- korova prisutnog u našoj okolici stoga je i Ministarstvo poljoprivrede ,šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo je u Narodnim novinama broj 66 od 24. svibnja 2004. godine Naredbu o obaveznom uklanjanju ambrozije.

        Biljka je jednogodišnja što znači da se širi sjemenom. Dug joj je period klijanja -niče tijekom cijelog ljeta stoga joj je otežano suzbijanje i mnogi ju herbicidi propuste.

        Cvjetovi su skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhu stabljike i grana. Cvjetaju od srpnja do rujna a sjeme zrije od rujna do listopada.

        Karakteristična joj je velika proizvodnja polena koji izaziva alergije u ljudi i životinja.

        Korov  je prisutan u okopavinama kao duhan, suncokret, kukuruz, soja, šećerna repa, krumpir te vrtove ali i putovi, rubovi parcela, kanali i ostale nepoljoprivredne površine. Poljoprivrednici su uvidjeli probleme koje izaziva ovaj korov- oduzimanje hranjiva i vode kulturnoj biljci te primjenjuju mjere zaštite svojih kultura - kemijske, agrotehničke i mehaničke.

        Problem predstavljaju i nepoljoprivredne površine na kojima u ljetne mjesece možemo vidjeti izrasle i procvjetale biljke ambrozije. Stoga apeliramo na poljoprivrednike ali i sve ostale građane vlasnike i korisnike voćnjaka, vrtova, vikendica i sličnih površina koje su omeđene kanalima i putovima da unište ovaj opasan korov još sada dok je dok nije počela cvatnja  te mu ne dozvoliti da se rascvjeta i stvori sjeme te tako nastavi širenje i u slijedećoj godini.

24.08.2007. - Postavljanje klopoca na dan Sv. Bartola u Kozarevcu

        Dana 24.08. 2007. održano je tradicionalno postavljanje klopoca na dan Sv. Bartola u Kozarevcu, općina Kloštar Podravski. Okupljanje je organizirano pod pokroviteljstvom Udruge vinogradara i voćara "ŠILJER", Kloštar Podravski, te uz pomoć Turističke zajednice Kloštar Podravski.


        Okupljanje je proteklo u odličnoj atmosferi i druženju. Uz kuhani grah pila se dobra kapljica i slušala podravska mužika. Okupljanje je imalo i edukativnu svrhu. Održana su predavanja, predstavljanje literature kao i preparata za proces vinifikacije, te dani razni mali savjeti pred početak berbe. Fešta se nastavila uz prigodno druženje do kasno u noć...

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.

Tisuće turista na 40. Spravišću

KRIŽEVCI - Ovaj se vikend 40. put u Križevcima održalo križevačko Spravišće, a zahvaljujući lijepom vremenu, trodnevnu je manifestaciju posjetilo nekoliko tisuća ljudi.

Kako se fešta i pije "po križevečki" među prvima je iskušao 70-godišnji Mađar Denes Palsi, predsjednik Udruge vinara Zalske županije koji je na uvodnoj spelanciji nazvanoj "Kako su nastali križevački štatuti" na eks ispraznio litreni bilikum s križevačkom graševinom.

No, kako je tradicionalna križevačka manifestacija utemeljena na legendi o pomirbi križevačkih purgera i šljivara i čuvenim križevačkim štatutima, ceremonijal-meštri - varoški sudec, kalnički kaštelan, fiškuši i ostala svita - uputili su mađarskog gosta kako prema regulama štatuta piti i dalje se ugodno zabavljati a da "vunbaciteli" nemaju posla.

Takvu je poduku u nedjelju već na željezničkom kolodvoru dobilo i 500-tinjak Zagrepčana koji su specijalnim turističkim vlakom Križevački purger došli u posjet Spravišću.

Već prema običaju, uz spelancije, svađe i pomirbe purgera i šljivara, koje su ove godine uz ponovno vraćanje lika Petrice Kerempuha i uvođenjem novog lika crne kraljice izvedene u režiji redatelja Dražena Ferenčine, jedno od središnjeg događanja Spravišća bila je "Izložba vina Križevačkih goric".

Šampionom izložbe proglašena je graševina Križevčanina Dragutina Kamenjaka, a komisija je pod predsjedanjem Gerharda Schuberta za gradonačelnikovo vino zbog malih količina proglasila dva vina.

To su vina Mladena Bertića iz Pražinca i Križevčana Ivana Šafrana. No, uz hektolitar vina i 60-ak različitih kulturno-zabavnih programa, Križevčani su svojim gostima po povoljnim cijenama ponudili i brojne gastronomske delicije, među kojima je tradicionalno bio i vol s ražnja, čije je ukusno meso ovaj put prodano kako bi se za učenike škole s posebnim potrebama kupio kombi.

U spremanju delicija prvi se put natjecalo u sklopu nedjeljnog programa "Kušališta križevačkih gušti" koje je vodio uvijek vrckasti Davor Dretar Drele, a križevačkim je štruklima, pak, u nedjelju prije podne bila posvećena štrukljada.

Stojanka Lesički
Jutarnji list
10.06.2007

Čak sedam martinskih biskupa

KRIŽEVCI - Najveća martinska fešta u Koprivničko-križevačkoj županiji, uz čak sedam martinskih biskupa i nekoliko njihovih pripravnika, bit će prekosutra u gradu Križevačkih štatuta.

Prema riječima Zdravka Mihevca, predsjednika Županijske turističke zajednice, to je prvi put u Hrvatskoj da krštenju mošta na jednom mjestu prisustvuje toliki broj biskupa.

- Novi turistički proizvod Županije osmišljen je na inicijativu Željka Kožarića-Mrvice, Martina malokostanjskog, a s ciljem da se na novi način prezentira kultura pijenja sjeverozapadne Hrvatske, najviše prepoznata po Križevačkim štatutima - rekao je Mihevc. Dometnuo je da će ceremoniju uz Kožarića voditi i Zoran Homen - Martin svekriževečki, Krešimir Blažek - Martin koprivničko-draganovečki, Branko Sobota - Martin kalnovečko-kloštarski, Josip Petras - Martin novingradsko-komarnički, Petrina Topljak - Martin đurđevečki, te Darko Korošec - Martin od Sv. Vida. Kroz šaljivu prezentaciju biskupi će posjetitelje upoznati i s koprivničkim i drugim regulama krštenja mošta, a jedna od zanimljivosti bit će i izbor velikog meštra ceremonijala. Meštra će birati biskupska konklava, a bijeli i crni dim zamijenit će vino.

Izabrani meštar dobit će certifikat da je upravo on kroz iduću godinu glavni županijski martinski biskup, a meštar bi imao pravo unapređivati pripravnike u nove martinske biskupe.

Manifestacija bi trebala početi već u 10 ujutro, nastavit će se na Županijskom obrtničkom sajmu, gdje bi svih sedam biskupa kratku "spelanciju" trebali izvesti iza 17.30 sati. Oko 18.45 sati svi biskupi u kočijama uputiti u etno kuću križevačkog Muzeja na prijem kod gradonačelnika Branka Hrga, a glavna ceremonija bit će od 20 sati u hotelu Kalnik.

Stojanka Lesički
Jutarnji list
08.11.2006.

Seoski turizam u Križevcima razvijaju na bivšem smetištu

KRIŽEVCI - U križevačkom kraju nema još ni jednog domaćinstva koje se bavi seoskim turizmom, no prvo takvo niče na bivšem seoskom smetištu blizu jezera Čabraji.

- Nažalost, na ovim prekrasnim livadama malo udaljenim od sela donedavno je bilo odlagalište starih strojeva za pranje rublja i raznog drugog otpada. Kada smo kupili to zemljište i počeli ga čistiti odlučivši da ćemo se tu baviti seoskim turizmom, u selu su nam se podsmjehivali - rekli su nam supružnici Rakić. Iako suprug Boško ima geodetsku tvrtku, a Katica se brine o domaćinstvu i 14 krava i 10-ak junadi, odlučili su pokušati i sa seoskim turizmom.

- Kada smo čuli da se u Križavcima pokreće projekt seoskog turizma, pomislili smo da bi to možda bilo bolje rješenje za plasman naših sireva nego odlazak na tržnicu u Zagreb, što supruga čini već 17 godina i svi hvale njene sireve koje na Trešnjevačkom placu rasproda za samo sat-dva. No, osim sireva gostima planiramo spremati i druga jela, ponajviše od proizvoda s našeg imanja - rekao je Rakić, pokazujući nam već potpuno uređenu drvenu kućicu, dodavši da je u tijeku nabava još jedne.

Pri kraju je uređenje štaglja namijenjenog za ručkove većeg broja gostiju, dok se u susjedstvu štaglja uređuje kuća s dva apartmana za goste. Sve nastoje urediti u tradicionalnom stilu pa koriste staru ciglu, nabavljaju stari namještaj i različite predmete iz starine, a niz ideja za uređenje dobili su posjećujući imanja koja se bave seoskim turizmom u Sloveniji i Međimurju.

- Uz kuću i štagalj uređujemo i jezero, a već je sagrađen i obor gdje će posjetitelji moći jahati na konju dok je u tijeku nabava jelena lopatara - kaže Katica, dometnuvši kako je faza uređenja daleko jednostavnija nego sama priprema dokumentacije.

- Nekoliko mjeseci izgubili smo na ishođenje različitih papira, a više od šest mjeseci na dobivanje kredita jer nas je jedna banka pošteno zavlačila tražeći na kraju da uz svu svoju imovinu i buduće imanje damo za jamstvo, zbog čega smo odustali i podigli kredit u drugoj banci. Puno je papirologije trebalo i za ishodovanje bespovratnih potpora koje smo dobili od Grada, a ove godine uz još samo jedno domaćinstvo iz naše županije dobili smo i potporu Ministarstva turizma čija nas je predstavnica nedavno i posjetila - rekla nam je gospođa Rakić, dodavši kako su im oko ishođenja dokumentacije puno pomogli u križevačkom Poduzetničkom centru.

Obitelj Rakić računa da će do proljeća potpuno urediti imanje i početi primati prve goste koji vole uživati u ukusnoj domaćoj hrani i prirodi i možda, ako budu željeli, sudjelovati i u uobičajenim poslovima u seoskom domaćinstvu.


Stojanka Lesički
Jutarnji list
27.09.2006

Nizozemci ih učili raditi gaudu

KRIŽEVCI - Iako su mali proizvođači sira i vrhnja, obiteljsko gospodarstvo Josipa Šantića iz Miholca u općini Sv. Petar Orehovec, dobitnik nekoliko medalja za kvalitetu na drugoj županijskoj izložbi sira te vlasnici prve i za sada jedine registrirane male sirane u Koprivničko-križevačkoj županiji, ne boje su ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.

- U svojoj sirani po tradicionalnoj recepturi proizvodimo sireve i vrhnje poštujući sve higijenske standarde. Naši sirevi redovito idu na analizu kvalitete i koliko smo doznali, u slučaju ulaska u EU, možda bismo trebali samo manje nadopune, poput vakumiranja sireva, što naše tržište za sada ne traži - rekao nam je Josipov sin Ivica, koji je u podjeli obiteljskog posla zajedno s ocem zadužen za prijevoz i prodaju sira.

Nakon što su osam godina sireve i vrhnje za tržište proizvodili potpuno tradicionalno, čekajući da se mlijeko ukiseli u velikim staklenkama, prije šest godina u selo su došli stručnjaci iz križevačke Srednje gospodarske škole i Nizozemske.

- Oni su samo banuli u selo nudeći siranu kapaciteta 300 litara. I jedino smo se mi u selu odlučili prihvatiti ponudu i kupili smo od Nizozemaca opremu vrijednu 28 tisuća njemačkih maraka, s tim da su nas oni uputili i u proizvodnju sira gaude. Potom je uslijedilo uređenje prostora i procedura registracije. Ali, sada nam nije žao, iako smo u međuvremenu odustali od hranjenja vlastitih krava i sada otkupljujemo mlijeko - kaže Ivica.

Dodao je da sada imaju siranu kapaciteta 1000 litara i proizvode čak 10 vrsta različitih sireva i sirnih namaza.


Stojanka Lesički
Jutarnji list
16.10.2006

Obiteljska gospodarstva ostala bez kreditnih linija

AGROTURIZAM
Projektu razvoja turizma u križevačkoj regiji prijeti zamrzavanje

        KRIŽEVCI - Na planini Kalnik 11 obiteljskih gospodarstava zainteresirano je primati domaće i strane goste uz ponudu svojih proizvoda. Jodna od prvih prigoda bilo bi upravo Vincekovo u kalničkim goricama sa spelancijom po Križevačkim štatutima uz domaće kobasice, sir, kruh i štrukle iz krušne peći za izletnike iz Zagreba. No, po svemu sudeći to će zasad ostati samo neiskorištena zamisao, jer obiteljska gospodarstva na Kalniku i još 38 njih u Križevcima, te Gornjoj Rijeci, Sv. Petru Orehovcu i Sv. Ivanu Žabnu, čekaju da se nešto pokrene nakon prihvaćanja projekta razvoja turizma u tome kraju.

- Pojedina bi gospodarstva trebala novčanu i stručnu pomoć da se priprema za agroturizam i što prije počnu primati goste. Nekima bi za početak trebalo 20.000, a drugima oko 100.000 kuna kredita da urede kuće i klijeti za smještaj gostiju, ali na žalost zasad nema namjenskih kredita - kaže Ivan Biškup, direktor Turističkog ureda na Kalniku, slično je i u Gornjoj Rijeci, Sv. Petru Orehovcu i Sv. Ivanu Žabnu, te u gradu Križevcima gdje je 27 gospodarstava ponudilo čak 177 ležaja za smještaj gostiju u svojim kućama, ili pak vikendicama i klijetima. Istodobno im žele prodati svoje mliječne i suhomesnate prerađevine, a na prošlogodišnjoj prvoj izložbi sira pokazali su da imaju vrhunske gastronomske proizvode. Osim aktivnog odmora radom na seoskim gospodarstvima nude se i drugi rekreacijski sadržaji, jahanje, vožnja kočijom, ribolov. Da bi mogla tražiti krediti za ulaganja, obiteljska gospodarstva bi trebala registrirati obrt ili tvrtku, jer se zasad na području županije nude samo krediti u sklopu projekta "Lokalni projekti razvoja". Dožupan Darko Koren, ujedno i predsjednik županijske Turističke zajednice, napominje da se gospodarstva mogu natjecati i za kredite namijenjena proizvodnji hrane.  Slaže se ipak da bi dobro došli namjenski krediti za turističke programe. Križevački gradonačelnik Branko Hrg najavljuje moguće dogovore sa zainteresiranim bankama s time da se iz proračuna subvencionira kamata.

Ottone Novosel,
"Večernji list",
srijeda 26.01.2005.

Više članaka ...

  1. Buduće vodocrpilište i skijalište
  2. Izrada suvenira od komušine seli u Križevce
  3. Tragom zamisli o mikroregiji Kalnik: Visoko podijelilo kalničko Prigorje
  4. Srijeda, 06. veljača 2008. - Umro Stipe Stipić
  5. ESCA - istraživanja mogućnosti suzbijanja
  6. Uzroci venuća čokota vinove loze u RH
  7. Preporuke za pravilan odabir sredstava za zaštitu bilja
  8. Što sada s kaštelanskim crljenkom?
  9. Hrvatski hrast
  10. Zanimljivosti
  11. Obreške kleti
  12. Putopisi - Kutjevo
  13. Zašto od vina boli glava?
  14. Vino u životu čovjeka
  15. Osam pravila kako ne reklamirati vino
  16. VINO - ono što niste znali
  17. Proizvedeno bijelo vino korisno za zdravlje kao i crno
  18. Samo vino zna istinu
  19. Dvorska ceremonija u kombinaciji s kirurškom operacijom
  20. Pozdrav i odzdrav: "bok" ili "bog"
  21. Staklo kao sekundarna sirovina
  22. Hrvatski autori o vinogradarstvu i podrumarstvu
  23. Kraljevina crvena - plemenitost Zagrebačkog prigorja
  24. Zanimljive 80-te - Enotehnologija
  25. Francuski poučak za vrsnije vino
  26. 12. Zagreb VINOcom - 24. i 25.11.2017.
  27. 1. Salon pjenušavih vina u Zagrebu - 11.2.2017.
  28. 11. Zagreb VINOcom - 25. i 26.11.2016.
  29. U posjeti
  30. Veljača 2005. - Podrum Antunović zimi

Potkategorije