U svijetu je sve više prisutan trend potražnje voća koje je ekološki proizvedeno i nije uopće ili je u manjoj mjeri prskano. Obnavljaju se stari travnati voćnjaci i sade se stare sorte voćaka, koje su otporne i visokog rasta. Dugoročni cilj takvog trenda jest očuvanje starih i autohtonih sorti voćnih sadnica. Takvo očuvanje ima značajnog utjecaja i na mnoge ostale biljne i životinjske vrste, a značajno je i u ekološkom smislu zbog smanjenja zagađivanja okoliša.
Nova sorta trešnje pod imenom VIGRED selekcionirana je kod nas u Sloveniji. Sorta Vigred križanac je sorti Germersdorfer x Burlat i kao takva priznata je 1999. godine. Nova sorta zaslužuje pozornost zbog svojih izvarednih odlika i jedna je od glavnih sorti slovenskog voćnog izbora za trešnje.
Trešnja je prvo voće koje navješćuje ljeto i raste u gotovo svakom voćnjaku. Do sada su one bile cijepljene na različitim podlogama, o kojima je ovisila i veličina voćke. Branje zrelih plodova na visokim je voćkama otežano, jer su najkvalitetniji plodovi na vrhu i krajevima grana. Nemoguće je zaštititi voćku od ptica, a krošnje ujedno zauzimaju velik prostor.
U vrtovima, voćnjacima i seoskim dvorištima, između ostalih voćnih vrsta, nalazimo i orahe, koji ljeti daju ugodan hlad, a u jesen nas obdaruju plodovima. Velika većina oraha je sjemenska, uzgojena iz ploda. Plod ne prenosi sve dobre osobine na tako uzgojeno drvo, te nam se nakon deset godina pokaže kako nismo uzgojili najbolju sortu.
Rijetko koja biljka je sa svojim plodovima kao brusnica, koja je prirodni antibiotik potvrdila svoj doprinos zdravlju. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica ima zbog veće količine vitamina C kiselkast okus.
U ovo vrijeme dok nije smrznuta zemlja se mogu saditi sve vrste voćaka, među njima je i AMERIČKA BOROVNICA (Vaccinium carymbosum L.), sadnice su uzgojene u kontejnerima, koje imaju dobro razvijen korijen, preporučuje se sadnja trogodišnjih sadnica. Jesenja sadnja je povoljnija, borovnica ima bolje uvjete za rast u sljedećoj godini, sadnice imaju snažnije izdanke i brže se razvijaju, plodove imaju već sljedeću godinu.
Azijska kruška ili nashi (Naši) je nova voćna vrsta, podrijetlom, kao što joj i ime govori, iz Azije. Njezini su plodovi slični jabukama, boja je smeđkasta do zlatnožuta, s iznimkom japanske vrte nashija, koja je žutozelena. Osobite su i točkice po plodu, kojeg je meso izvanredno sočno, hrustavo i aromatično. Nashi vrlo povoljno djeluje na ljudski organizam, jer pospješuje izučivanje vode i smanjuje količinu otrovnih tvari u tijelu, te što je posebno zanimljivo – ublažava učinak alkohola.
Domovina kakija je Kina i Japan, stoga ga zovu istočna ili zlatna jabuka. Voćna vrsta kaki (Diospyros kaki) izuzetno je lijepa kao stablo. Ima tamno zelene kožnate listove, lijepe cvjetove i plodove. U jesen mijenja boju lišča je i ukrasno drvo, kada lišće počinje opadati, plodovi ostaju na stablu, pustimo ih što duže tako dobivaju na kvaliteti i ubiremo ih prije jačih mrazeva. Plodove nekih sorti kaki jabuke možemo uživati i izravno ih ubravši sa stabla. Plodovi dozorijevaju u različito vrijeme, ovisno o sorti, vremenu, osunčanosti i osvjetljenosti, te položaju sadnje, nadmorskoj visini, prehranjenosti stabla, itd.
Oskoruša (sinonimi: Skorš, Oskorš, Skurš, Skruš, Skoruša) – latinskog imena (Sorbus domestica), kod nas je vrlo rijetko drvo. Ta voćna vrsta polako izumire, jer se u prirodi teško razmnožava. Ta vrsta drveta je izvanredno tvrda i žilava, pa su ga naši preci upotrebljavali za izradu raznih kotača i zupčanika za vodene mlinove, za izradu okretnih osi tzv. svijeće kamenih utega preša za grožđe te zbog lijepog dekorativnog drveta upotrebljivanog u stolarstvu. Nekada je bilo poželjno da je stablo oskoruše uspijevalo na svakom domaćinstvu, jer ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se kuhali za ljekovite čajeve, za mljeveno brašno koje se je dodavalo u kruh, kompot od suhih plodova oskoruše, miješan sa drugim voćem je posebnog okusa.
Žižula (Zizyphus Jujuba L.), sinonimi Žižola ili Čičimak, nazivaju je Kineska datulja, sadnica mogu uspjevati kako u primorskoj klimi, kako i u kontinetalnom dijelu zemlje. Posebnost i značajnost Žižule je da ima kasnu vegetaciju u svibnju i postupno cvatnju dva mjeseca, i isto tako postupno zore plodovi.
Crnoplodna aronija (Aronia Melanocarpa L.), sadnica raste kao grm visok 1,5 – 2,5 m, bujnog je rasta, a rezidbom je oblikujemo i kao manje drvo. Njezina posebnost je otpornost na zimske niske temperature i kasne proljetne mrazove, a uspijeva i na manje plodnim tlima. Dobro podnosi sušu, otporna je na bolesti i štetnike, stoga prskanje nije potrebno.
Crnoplodna Aronija (Aronia Melanocarpa L.) je dospjela u Europu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci, njene plodove su sušili i upotrebljavali za zimske pogače. Aronija kao hrana i lijek, su prvi počeli upotrebljavati Sjevernoamerički Indijanci. Kako plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i se ne kvare, Indijanci su se hranili njime, plodove su sušili i mljeli, te miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su hrana za zimu, te lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba i proljeva. Osim zrelih plodova, sjevernoamerički Indijanci su kao lijek upotrebljavali i listove i koru aronije. U ljeti su sušili listove i koru, pripremali su čaj, koji su koristili kao sredstvo protiv proljeva i za zaustavljanje krvarenja iz rana.
Domaći je kesten (Castanea Sativa) je u nas bio dosta raširen, no napala ga je bolest pod nazivom kestenov rak (Endothia Parasitica), koja je uništila dosta stabala. No, stučnjaci na tom području su istraživačkim radom uzgojili sorte kestena koje su otporne na tu bolest.
Područje na kojem raste planika je atlantsko područje zapadne Europe, Sredozemlje, Dalmacija i Istra. Planika maginja (Arbutus Unedo L.), sinonimi Jagodičnica, Jagodnjak, Planičac je zimzelena biljka. Uzgajamo je kao grm ili manje drvo, a spada u vrlo cijenjene ukrasne biljke. Listovi su joj dugi 6 – 9 cm, usko jajoliki i 2 – 3 cm široki, na 3 – 10 mm dugoj peteljci.
Ribizl visokog rasta se u rasadniku cijepi na posebnu podlogu, na različitim visinama, obično je to 80 cm do 120 cm od tla. Na takav način cijepljena sadnica napravi na takvoj visini krošnju, koju možemo sa rezidbom oblikovati prema vlastitim željama.Vrlo je lijepog izgleda,zračna krošnja sprječava kvarenje plodova, u vrtu si možemo napraviti kombinaciju sa ukrasnim grmljem ili grmom ribizla i ribizlom visokog rasta i to tako da grmlje ribizla ispuni donji dio, a ribizl visokog rasta gornji dio prostora. Visokog rasta mogu biti također i sadnice ogrozda i grmlje ogrozda ide u tu sadnju, time nastaje zanimljiva u korisna kombinacija.
