Podloge vinove loze

Zašto koristimo uopće podloge vinove loze?

        Do pojave filoksere (trsne uši) 1869. godine vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Zadržali su se vinogradi na vlastitom korijenu samo na pjeskovitim tlima  koja smetaju filokseri. Nakon masovnog propadanja vinograda otkrilo se da je korijen nekih američkih vrsta vinove loze otporan na filokseru. Nakon međusobnih križanja američkih vrsta kao i križanaca američkih i europskih sorata vinove loze, te kompleksnih križanaca, stvorene su brojne podloge vinove loze koje su i danas u upotrebi. Selekcija podloga se nije samo zaustavila na otpornosti prema filokseri već su nastavljena istraživanja prema brojnim drugim ciljevima kao što su tolerantnost na fiziološki aktivno vapno, usvajanje hraniva, lakše ukorjenjivanje i proizvodnja i sl.

        Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis riparia, Vitis rupestris, Vitis Berlandieri, a najbolje podloge danas su uglavnom hibridi (križanci) navedenih. Isto tako, proučavana su brojna druga poželjna svojstva. Ovo su svojstva koja moderna lozna podloga mora zadovoljavati:
  • smanjena bujnost
  • otpornost na niske temperature
  • otpornost na bolesti i štetnike
  • velika produkcija mase za cijepljenje bez puno zahvata
  • dobro ukorjenjivanje
  • dobro srastanje s različitim plemkama - kompatibilnost
  • visoka otpornost na filokseru i nematode
  • tolerantnost na visoki sadržaj vapna i soli u tlu
  • tolerantnost na deficit magnezija
  • tolerantnost na sušu
        U zadnje vrijeme se dosta pažnje posvećuje otpornosti podloga na nematode i viruse. Glavni izvor oplemenjivačkog rada u tom smjeru je vrsta Vitis champinii.

Podjela podloga vinove loze

Vitis berlandieri x vitis riparia
420 A Millardet i de Graset
Kober 5 BB
SO4 ( Oppenheim 4)
Teleki 5 C
Teleki 8 B
Kober 125 AA
161 - 49 Couderc
157 - 11 Couderc
34 EM Ecole de Montpellier
225 Ruggeri

Vitis berlandieri x vitis rupestris
99 Richter
110 Richter
1103 Paulsen
140 Ruggeri
57 Richter
770 Paulsen
775 Paulsen
779 Paulsen
1447 Paulsen
17-37 Millardet i de Graset

Vitis riparia x vitis rupestris
101 - 14 Millardet i de Graset
3309 Couderc
3306 Couderc
Schwarzmann

Vitis vinifera x vitis berlandieri
41 B Millardet i de Graset (križanac Chasselas x v.berlandieri)
333 EM Ecole de Montpellier (križanac Cabernet Sauvignon x v.berlandieri)

Kompleksni križanci
1616 Couderc (križanac v.solonis x v.riparia)
Fercal  (križanac (v.berlandieri x  Colombard) x 333 EM)


Karakteristike grupa i najznačajnije podloge

        Vitis berlandieri x vitis riparia
        Dobra kompatibilnost i dobro ukorjenjivanje. Podnose 16 - 25 % fiziološki aktivnog vapna i 30 - 50 % ukupnog vapna. Različite bujnosti  ovisno o kultivarima. Utječe na redovite prirode i na dobro dozrijevanje grožđa. Imaju različite zahtjeve za tlo.

420 A Millardet i de Graset - Podloga preporučljiva za Istru i za duboke crljenice. Vrlo bujna podloga. Utječe na kasnije dozrijevanje grožđa. Podnosi 20% fiziološki aktivnog vapna i 40 - 50 % ukupnog vapna. Ima dobru kompatibilnost sa sortama. Mana joj je teško ukorjenjivanje. Cijepovi se na početku sporo razvijaju. Slabo je otporna na sušu. Vrlo osjetljiva na povišenu vlagu u tlu. Usvajanje magnezija i fosfora iz tla je srednje, dok je usvajanje kalija slabo.

Kober 5 BB - Dosta je bujna, dobro podnosi fiziološki aktivno vapno (do 20 %) te ukupno vapno (60%). Dobro podnosi podvodna tla, kompatibilna je s većinom  kultivara i odlično se ukorjenjuje,  stolni kultivari na toj podlozi redovito i obilno rađaju. Ima kratak vegetacijski ciklus. Razvija veliki broj mladica  i zaperaka. Dobra adaptacija prema različitim tipovima tala. Osjetljiva na sušu. Jako otporna na nematode. Sklona osipanju cvjetova uz jaku gnojidbu dušikom. Dobro usvajanje fosfora iz tla, srednje usvajanje kalija i magnezija.

Kober 125 AA  - Preporučuje se za hladnija vapnena tla sjevernih vinogradarskih krajeva. Nešto prije dozrijevanje drva i grožđa u odnosu na Kober 5 BB. Pospješuje dozrijevanje, ima snažan rast. Osjetljiva na antraknozu. Ne podnosi suha tla. Ima dobru kompatibilnost i ukorjenjivanje. Najotpornija na fiziološki aktivno vapno iz ove skupine.

161-49 C  -  Ne podnosi sušu, osjetljiva na nematode. Srednje bujna podloga. Podnosi do 25% fiziološki aktivnog vapna. Srednje usvaja fosfor i kalij, a dobro magnezij iz tla.

SO4 -  Ranije dozrijevanje drva i grožđa, oko 2 tjedna prije Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje ubrzava dozrijevanje grožđa. Vrlo dobro utječe na nakupljanje šećera u moštu.
Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je otporna na niske temperature. Razvija
snažan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na nematode. Osjetljiva na sušu. Podnosi 17-18% fiziološki aktivnog vapna, te 40 - 45% ukupnog vapna. Dobro ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz tla, srednje kalij, a slabo magnezij.

        Vitis berlandieri x vitis rupestris
        Podloge jake bujnosti, dobro podnose sušu, a umjereno podnose vapno u tlu. Imaju duži vegetacijski period te nisu prikladne za sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podloge za tople krajeve, za suha kamenita i pjeskovita tla. Podnose 16 - 30 % fiziološki aktivnog vapna. Imaju dobro ukorjenjivanje.

99 Richter - Podnosi 17% fiziološki aktivnog vapna u tlu. Vrlo bujna podloga, dobro podržava visoke i jake uzgojne oblike. 99 Richter dobra je podloga za umjereno sušna pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno vapnena tla. Srednje je otporna na sušu, vrlo je otporna na nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu vegetaciju, ne podnosi vlažna tla. Ima nešto lošije ukorjenjivanje. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

110 Richter - Odlična je lozna podloga koja se dobro prilagođava gotovo svim tlima i položajima prikladnim za uzgoj grožđa. Slaže se dobro i sa stolnim kultivarima i vrlo povoljno utječe na urod i kvalitetu te nešto ranije dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi sušu i aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje je osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu vlažnost tla. Ima bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, slabo magnezij.

1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju srednje teška i teška tla, umjereno vapnena (do 20 % aktivnog vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i nešto vlažnija, ali ne pretjerano vlažna tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla bolje od drugih. Ranije kreće i odlična je podloga za sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj stolnih kultivara. Pridonosi ranijem dozrijevanju grožđa. Postotak ukorjenjivanja se kreće oko 50 %. Dobro podnosi sušu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i magnezij iz tla, srednje kalij.

140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlična je podloga za manje plodna, suha kamenita i siromašna tla. Dobro se slaže sa raznim kultivarima i na odgovarajućim terenima povoljno utječe na urod i kvalitetu grožđa. Ova je podloga bujna, odlično podnosi vapneno tlo (do 30 % aktivnog vapna, do 70% ukupnog vapna), vrlo dobro podnosi sušu, ali slabo podnosi vlagu u tlu. Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje fosfor, slabo kalij.

        Vitis riparia x vitis rupestris
        Podloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro ožiljavanje, umjerenu bujnost i rodnost, a od rupestrisa otpornost na sušu i nešto vapna u tlu. Imaju dobru kompatibilnost i prikladne su za više tipova tla. Mana im je niska podnošljivost vapna.

3309 C - Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i svježa tla koja nemaju više od 10% aktivnog vapna u tlu. Podnosi lagano zaslanjena tla., osjetljiva je na vlagu u tlu, nematode i sušu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

        Vitis vinifera x vitis berlandieri
Ovdje su zastupljeni križanci europskih sorta (bijela plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri. Najvažnije podloge iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate najviše po visokoj otpornosti na vapno u tlu.

41 B - Podloga srednje bujnosti kojoj odgovaraju plodna, umjereno vlažna tla. Podnosi do 40% fiziološki aktivnog vapna i 70 - 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za sušna, zaslanjena ni jako vlažna tla. Koristi se za jako kredna tla (pokrajina Champagne u Francuskoj). Ukorjenjivanje je slabo. Primitak reznica i cijepova iznosi svega 30-35 % što dodatno poskupljuje proizvodnju. Osjetljiva je na nematode i srednje otporna na filokseru. U matičnjacima ju je potrebno štititi protiv peronospore. Dobro usvajanje fosfora i magnezija iz tla, slabo kalija.

333 EM - Podloga srednje bujnosti koja podnosi do 40% aktivnog vapna. Umjereno podnosi sušu i malo vlažnija tla, ali je osjetljiva na nematode i zaslanjena tla. Još je osjetljivija na filokseru od 41 B.

        Kompleksni križanci
        Obuhvaća lozne podloge koje su nastale križanjem između tri ili više roditelja, američkih vrsta te plemenite loze.

1616 Couderc - Podnosi  0,8% NaCl te 11% aktivnog vapna. Otporna na nematode, vlažna i svježa tla.

Fercal - Najotpornija na vapno u tlu. Otporna je na nematode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlažna tla. Otpornija je na vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333 EM. Otporna na filokseru. Dobro usvajanje fosfora i kalija iz tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na nedostatak magnezija.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.