Pravilnik o vinogradima i vinogradarskom katastru

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
I ŠUMARSTVA

1696

Na temelju članka 11. stavka 2., a u svezi s člankom 56. stav­kom 1. Zakona o vinu (»Narodne novine«, br 34/95) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK

O VINOGRADIMA I VINOGRADARSKOM KATASTRU

OpÆe odredbe

Članak 1.

(1) Vinogradarska područja u smislu ovoga Pravilnika su:

– vinogradarske zone,

– vinogradarske regije,

– vinogradarske podregije,

– vinogorje,

– vinogradarski položaj.

(2) Vinogradarska zona je najveća vinogradarska jedinica kojom se obuhvaćaju široka ekološka područja uzgoja vinove loze u svijetu i utvrđuju jedinstveni osnovni postupci u tehnologiji proizvodnje grožđa i vina.

(3) Vinogradarska regija je šire vinogradarsko područje koje je određeno pedoklimatskim uvjetima te ostalim uvjetima nužnim za uspješan uzgoj vinove loze.

(4) Vinogradarska podregija je uže područje unutar regije na kojem se neki od čimbenika bitnih za uzgoj vinove loze razlikuju toliko da to utječe na veće razlike u prirodu i kakvoći grožđa i vina.

(5) Vinogorje je osnovna vinogradarska jedinica, koja čini cjelinu glede ekoloških, agrotehničkih i drugih uvjeta vinogradarske proizvodnje.

(6) Položaj je vinogradarska jedinica u okviru vinogorja, ko­ja se ističe posebnim agrotehničkim uvjetima bitnim za proizvodnju grožđa odnosno vina visoke kakvoće.

Članak 2.

Vinogradom se smatra zemljišna površina veća od 500 m² na kojoj se uzgaja vinova loza za vinsko ili stolno grožđe odnosno svaka druga površina na kojoj je zasađeno najmanje 100 trsova vinove loze.

Sadnja vinove loze

Članak 3.

Sadnja vinove loze obavlja se kao: podsadnja, ponovna sad­nja i nova sadnja.

1. Podsadnja je naknadna sadnja u rodnom vinogradu u kojemu su pojedini trsovi uginuli.

2. Ponovna sadnja je sadnja vinove loze na površini na kojoj je bio vinograd pa je zbog starosti, prorijeđenosti ili drugih razloga iskrčen i to najdulje 10 godina od iskrčenja.

3. Nova sadnja je sadnja vinograda na površini na kojoj nije postojao vinograd ili nije postojao u posljednjih 10 godina.

Članak 4.

Podsadnja, ponovna sadnja i nova sadnja vinove loze dopuštena je samo preporučenim i dopuštenim sortama vinove loze.

Članak 5.

(1) Suglasnost za ponovnu sadnju i novu sadnju, vinogradar mora ishoditi od Ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: nadležni ured).

(2) Suglasnost iz prethodnog stavka treba sadržavati:

1. rok sadnje,

2. podlogu,

3. sortu,

4. uzgojni oblik,

5. površinu i broj trsova.

Sortiment u vinogradima

Članak 6.

Sorte koje mogu dati grožđe visoke kakvoće, a nisu predviđene Pravilnikom o vinu za to područje, mogu se saditi samo uz odobrenje Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) te uz prethodno mišljenje ovlaštene znanstvene institucije.

Članak 7.

(1) Odredba članka 6. ovoga Pravilnika ne primjenjuje se na sadnju vinove loze u svrhu istraživanja, koja provode državna tijela, institucije, škole, fakulteti i dr.

(2) Po završetku istraživanja nasade koji su podignuti u svrhu istraživanja, a sortimentom ne odgovaraju odredbama Pravilnika o vinu, treba iskrčiti najkasnije dva mjeseca poslije zavr­šetka istraživanja.

Pokusi koje provode vinogradari

Članak 8.

(1) Sadnja u istraživačke svrhe koju provode vinogradari je moguća uz odobrenje Zavoda te prethodno mišljenje ovlaštene znanstvene institucije.

(2) Istraživački ciljevi iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ispitivanje:

– klonova dopuštenih sorti,

– nedopuštenih sorti i novostvorenih nepoznatih sorti na njihovu uzgojnu vrijednost s ciljem kasnijeg eventualnog unoše­nja u listu preporučenih sorata i

– podloga na njihovu kompatibilnost s plemkama i kvalitetne odlike koje donose.

Sadnja u manjem opsegu

Članak 9.

(1) Svaki vlasnik odnosno korisnik poljoprivrednog zemljiš­ta smije saditi vinovu lozu na površini manjoj od 500 m2 i manje od 100 trsova, za svoje potrebe.

(2) Za sadnju iz stavka 1. ovoga članka nije potrebna posebna suglasnost.

Vinogradarski katastar

Članak 10.

(1) U Republici Hrvatskoj osniva se službena evidencija vinograda – Vinogradarski katastar.

(2) Vinogradarski katastar vodi Zavod.

Članak 11.

(1) Vinogradarski katastar sastoji se od glavne knjige i pomoćne knjige.

(2) Glavna knjiga i pomoćne knjige osnivaju se za svaku županiju.

(3) Iznimno za upis vinograda u vlasništvu trgovačkih druš­ta­va osniva se jedinstvena glavna knjiga i pomoćne knjige za Re­pub­liku Hrvatsku.

Članak 12.

(1) Glavna knjiga vodi se po vinogorjima i katastarskim općinama.

(2) U glavnu knjigu unose se podaci za pravne osobe, fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Članak 13.

(1) U glavnu knjigu unose se sljedeći podaci:

a) za pravne osobe:

– naziv i sjedište tvrtke,

– vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, u zakupu i sl.),

– broj katastarskih čestica vinograda, njihova površina i oznake za svaku

b) za fizičke osobe:

– ime i prezime, JMBG i adresa,

– vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, u zakupu i sl.),

– broj katastarskih čestica vinograda, njihova površina i oznake za svaku.

(2) Za svaku vinogradarsku česticu vode se sljedeći podaci:

a) katastarska općina i naziv čestice,

b) broj čestice i površina, površina nasada,

c) namjena nasada (vinograd za stolno grožđe, vinsko grožđe, matičnjak i sl.),

d) uzgojni oblik,

e) gustoća sadnje (m²/trs, razmak sadnje),

f) sorta loze,

g) godina sadnje,

h) podloga,

i) broj trsova,

j) vinogradarska podregija,

k) vinogorje,

l) položaj,

m) teksturna oznaka,

n) nadmorska visina,

o) nagib.

Članak 14.

(1) Pomoćne knjige su Abecedni imenik posjednika, Katastarske mape i Zbirka isprava.

(2) Abecedni imenik posjednika vodi se na način da se nakon konačnosti rješenja o odobravanju upisa u Vinogradarski katastar upisuje prezime i ime posjednika, adresa odnosno naziv i sjedište tvrtke, jedinstveni matični broj odnosno matični broj i broj katastarskog uloška iz glavne knjige.

(3) Katastarske mape vode se na način da se preslikaju mape Državnog zavoda za katastar za svako vinogorje odnosno za dio vinogorja ukoliko područje vinogorja prelazi granice jedne županije. U katastarskim mapama vidno se označuju površine koje su upisane u glavnu knjigu sa naznakom broja katastarskog uloška iz glavne knjige u kojoj je upisan.

(4) Zbirka isprava vodi se na način da se trajno pohranjuju rješenja o upisu (zajedno sa dokumentima koji su temelj za donošenje rješenja) redoslijedom kako je izvršen upis.

Postupak upisa u vinogradarski katastar

Članak 15.

(1) Ministar poljoprivrede i šumarstva donosi Rješenje o osnivanju glavne knjige za svaku županiju i glavne knjige iz članka 11. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Rješenje mora biti objavljeno u »Narodnim novinama«.

(3) Rješenjem ministra odredit će se rok u kojem posjednici vinograda moraju dostaviti Zavodu popunjen obrazac prijave sa zahtjevom za upis.

Članak 16.

(1) Zavod osniva Povjerenstvo za provjeru zahtjeva.

(2) Povjerenstvo se osniva za svaku županiju.

(3) Povjerenstvo ima tri člana i čine ga predstavnik Zavoda, zaposlenik Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i predstavnik županije.

Članak 17.

(1) Povjerenstvo je dužno obaviti očevid na licu mjesta i utvrditi da li je zahtjev za upis u Vinogradarski katastar pravilno popunjen i u skladu sa stanjem vinograda.

(2) Na očevid se mora pozvati podnositelj zahtjeva.

(3) Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da zahtjev nije temeljen na činjenicama, predložit će podnositelju zahtjeva da u roku od 15 dana uskladi zahtjev sa stanjem na terenu.

(4) Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da je zahtjev utemeljen, predložit će ravnatelju Zavodu da rješenjem dopusti podnositelju zahtjeva upis u Vinogradarski katastar.

Članak 18.

(1) Ukoliko podnositelj zahtjeva u zadanom roku ne uskladi zahtjev, Povjerenstvo će predložiti ravnatelju Zavoda da odbije zahtjev za upis.

(2) Protiv rješenja ravnatelja Zavoda kojim se odbija zahtjev podnositelj zahtjeva ima pravo uložiti žalbu ministru poljoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od prijama rješenja.

Članak 19.

Upis u Vinogradarski katastar obavlja se na temelju konač­nog rješenja o upisu.

Članak 20.

(1) Upisani posjednik dužan je podnijeti zahtjev za promjenu upisa ukoliko je došlo do promjene stanja u vinogradu.

(2) Zahtjev za promjenu upisa podnosi se u roku od tri mjeseca od nastale promjene.

(3) Za upis promjena u Vinogradarski katastar primjenjuje se isti postupak kao i za temeljni upis.

Članak 21.

Podaci iz Vinogradarskog katastra temelj su za:

– dobivanje rješenja o označavanju proizvoda oznakom geografskog podrijetla,

– utvrđivanje moguće proizvodnje grožđa (vina),

– utvrđivanje visine poticaja,

– dobivanje kredita za modernizaciju proizvodnog i tehno­loškog procesa,

– za statističku obradu podataka i

– druge svrhe.

Članak 22.

Obrazac prijave za upis u Vinogradarski katastar otiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 23.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/01-01/137
Urbroj: 525-1-01-1
Zagreb, 9. studenog 2001.

Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.