Crvena palež vinove loze
(Pseudopeziza tracheiphilla)
Općenito. Ova bolest se javlja samo na nekim lokalitetima kao što je plješivičko vinogorje. Najčešće se javlja na plićim ilovastim pjeskovitim i laporastim tlima. Jačina napada ovisi o količini kiše u početku vegetacije i o osjetljivosti pojedinih sorata. Osjetljive sorte na crvenu palež vinove loze su: silvanac, plemenka, carignan, müllerturgau, a najosjetljivija sorta u nas je portugizac. Bolest se ne javlja svake godine.
Biologija. Gljiva prezimi u otpalom lišču. U proljeće na otpalom lišću nastaju sitna svijetlo žuta plodišta koja se nazivaju apoteciji, veličine 0,2 – 0,5 mm. Pojavljuju se od polovice travnja. U apotecijima, u askusima, nastaju zarazne spore koje pri povoljnim uvjetima, kao što su temperature više od 13°C i 10 mm oborine, bivaju izbačene iz plodišta. Nošene vjetrom ili kišom dospijevaju na domaćina. Spora na listu proklija i kličnom cijevi probija u biljno tkivo. Micelij ulazi u žile lista koje ostaju začepljene, a kao rezultat zaraze javljaju se simptomi.
Simptomi. Prvi simptomi javljaju se na donjem lišću vinove loze. Krajem svibnja ili početkom lipnja mijenja se boja plojke između glavnih žila. Ovisno o sorti vinove loze simptomi se razlikuju. Kod bijelih sorata pojavljuju se žute pjege, a kod sorata s obojenim bobama žute pjege prelaze u tamnocrvene. U početku su pjege sitne, ali se s vremenom povećavaju i spajaju poprimajući trokutasti oblik. Listovi se naposljetku suše i otpadaju. Zbog jakog napada bolesti, trs vrlo rano ostaje bez velikog broja listova, što smanjuje asimilacijsku površinu. To dovodi do smanjenja uroda i općeg slabljenja čokota.
Zaštita. Korisna mjera zaštite je zaoravanje listova što smanjuje infektivni potencijal bolesti. Inače se provodi dva prskanja. Prvo prskanje provodi se u fazi 3 lista, a drugo u fazi 5 – 7 listova., ako u tom razdoblju pada kiša. Koriste se fungicidi na osnovi bakra (pripravci: BORDOŠKA JUHA, CUPRABLAU-Z), metirama (pripravak: POLYRAM DF) i drugi.